Prepoznavanje darovitosti i unapređenje načina rada sa darovitom djecom u vrtiću
We believe that the preschool period is key to encouraging the development of all existing potentials in children, and proper detection and multiple stimulation can develop more intensively and express the chilďs talent best in the preschool development period. The crucial role POGLEDI I MIŠLJENJA 54 Mersiha Kolčaković in this is played by the family, but also by the educational institutions in which children spend a large part of their time. Therefore, the role of the pedagogue as a professional associate in the educational institution for the proper detection of gifted children, and the design, guidance and interpretation of ways and effects of working With them is very important. The topic of this professional paper is the recognition of giftedness in kindergarten, a look at pedagogical practice and ways of working With potentially gifted children in some preschool institutions in the Sarajevo Canton. The paper briefly presents the theoretical framework, necessary for understanding the topic and the concept of giftedness, as well as other related concepts and definitions. In order to determine how to identify gifted children in one of the kindergartens in the Sarajevo Canton, a potentially gifted four-year-old V.Z. was identified and monitored. from Sarajevo through a case study. Key words: giftedness, potentially gifted child, kindergarten. Uvod Različiti su stavovi o darovitoj djeci, a kao posljedica toga je egzistiranje tih pojmova u stereotipe kao što su: biti darovit znači biti čudan, socijalno neadekvatan, loše adaptiran. Takve stavove često ne možemo izbjeći ni u školama. Jedna od sastavnica darovitosti je kreativnost koja kao mentalni proces omogućava stvaranje novih, neobičnih, jedinstvenih ideja ili produkata ili prerađivanjem i primjenjivanjem već postojećih na nov način. Istraživanja su pokazala da ljudi oko pedeset posto svojih sposobnosti za učenje razvijaju tokom prve četiri godine, a ostalih trideset posto prije navršene osme godine (Dryden i Vos, 2001). Procjenjuje se da se do djetetove pete godine razvije devedeset posto moždanih stanica (George, 2001). Tako, naprimjer, "mozak djeteta će izgubiti sposobnost da govori jezike čije glasove ne čuje” (Koutlak, 1996; prema Dryden i Voss, 2001). Slično se događa i s ostalim sposobnostima. Ukoliko se optimalno ne podstiču i ne upotrebljavaju izgubit će se ili se neće razviti do mogućih granica. Robert Koutlak (1996) također navodi da se mozak ponaša kao "superspužva" koja najbolje upija od rođenja do otprilike dvanaeste godine. Tokom tog razdoblja, a naročito u prve tri godine, uspostavljaju se temelji za mišljenje, govor, vid, sposobnosti, dispozicije i ostale karakteristike. „Nakon toga se prozori zatvaraju i veći dio temeljne arhitekture mozga je dovršen"(l<outlak, 1996; prema Dryden i Vos, 2001, str. 266). NAŠA ŠKOLA LXVII 265 (95) / 2021. Prepoznavanje darovitosti i unapređenje načina rada sa darovitom djecom u vrtiću 55 Neki autori (Golton, Terman, Renzuli, Tanenbaum, Feldhuzen) smatraju da je darovitost bilo koji oblik iznadprosječnog funkcioniranja, dok drugi (Gardner, Sternberg) ističu da se pod tim podrazumijevaju: visoke (opće i/ili specifične) sposobnosti (posebno inteligencija), kreativnost i specifične osobine ličnosti (posebno motivacija). Danas su djeca izložena većem broju sadržaja i oblika izražavanja kreativnosti kroz dječije vrtiće, igraonice, poticajnu okolinu u vlastitom domu omogućavajući djetetu brže i lakše usvajanje znanja i vještina. Darovita djeca zahtijevaju dodatnu pažnju roditelja, odgajatelja i stručnjaka koji je trebaju znati na vrijeme uočiti, prepoznati, identificirati. Ovim stručnim radom naglašava se obaveza svake predškolske ustanove da se pronađu pristupi koji će omogućiti da djeca zadovolje svoje specifične potrebe, jer darovitost nije samo djetetov dar, nego je dar i njegovoj okolini, ali isto tako i obaveza toj istoj okolini. U nastavku rada detaljnije je objašnjen fenomen darovitosti sa posebnim naglaskom na Gardnerovu teoriju, metode i postupci koji su nam pomogli u prepoznavanju i identifikaciji potencijalno darovitog djeteta, uz detaljan prikaz opisa studije slučaja. 1. Fenomen darovitosti Darovitost primjećena kod djece trebalo bi u što ranijoj dobi poticati, osiguravajući djeci širok opseg iskustava, te uvjete za razvoj vještina, stavova i znanja kojima će upotpunjavati svoju ličnost i dalje razvijati darovitost. Gotovo svako dijete predškolske dobi treba tretirati kao potencijal i osigurati mu odgoj i obrazovanje koji će maksimalno poticati razvoj njegovih potencijala. U odgojno-obrazovnom radu sa odgojnom skupinom i realizaciji radionica primjetno je da neka djeca znatno manje zahtijevaju pomoć i intervenciju od ostalih svojih vršnjaka. Možemo zaključiti da ih karakteriše minimum strukturirane podrške, sposobnosti da samostalno otkrivaju i pronalaze rješenja, nove puteve razumijevanja i imaju veliku potrebu za ovladavanjem područja konstruktivnih igara i slagalica u jako kratkom periodu, po čemu se razlikuju od djece koja su samo jako marljiva i trude se. Daroviti imaju snažnu unutarnju motivaciju za ovladavanjem i osmišljavanjem područja u kojem pokazuju napredan razvoj. Očituje ih vrlo intenzivan, gotovo opsesivan interes, sposobnost snažnog usredotočenja, strast i zanos u ovladavanju specifičnim područjem. S obzirom da smo ovim istraživanjem željeli utvrditi koliko ima i kako se postupa sa darovitom djecom, u vrtiću koje je bilo predmet opserviranja, je uočeno da ima dosta živahne, aktivne, bistre djece, koja nakon ulaganja vremena u ovladavanje određenim područjem, mogu također impresionirati svojim postignućem. Međutim, kako nam je pojašnjeno POGLEDI I MIŠLJENJA
Sažetak
Smatramo da je predškolski period ključan za podsticanje razvoja svih postojećih potencijala kod djece, a pravilna detekcija i višestruka stimulacija mogu intenzivnije razviti i iskazati darovitost djeteta najbolje upravo u predškolskom periodu razvoja. U tome presudnu ulogu ima porodica, ali i odgojno-obrazovne ustanove u kojima djeca provode veliki dio vremena. Stoga je veoma značajna uloga pedagoga kao stručnog saradnika u odgojno-obrazovnoj ustanovi za pravilnu detekciju darovite djece, te osmišljavanje, vođenje i interpretiranje načina i efekata rada sa njima. Tema ovog stručnog rada je prepoznavanje darovitosti u vrtiću, pogled na pedagošku praksu i načine rada sa potencijalno darovitom djecom u nekim predškolskim ustanovama u Kantonu Sarajevo. U radu je kratko prikazan teorijski okvir, neophodan za razumijevanje teme i pojma darovitosti, kao i drugi srodni pojmovi i definicije. Kako bismo utvrdili kako se radi prepoznavanje darovite djece u jednom od vrtića na području Kantona Sarajevo, identifikovan i praćen je potencijalno daroviti četverogodišnjak V.Z. iz Sarajeva kroz studiju slučaja.
Ključne riječi
Kako citirati
Kolčaković, M. (2021). Prepoznavanje darovitosti i unapređenje načina rada sa darovitom djecom u vrtiću. Naša škola, LXVII(95), 53–68. https://novo.nasaskola.ba/radovi/prepoznavanje-darovitosti-i-unapredjenje-nacina-rada-sa-darovitom-djecom-u-vrticu/
Kolčaković, Mersiha. „Prepoznavanje darovitosti i unapređenje načina rada sa darovitom djecom u vrtiću." Naša škola LXVII, br. 95 (2021): 53–68. https://novo.nasaskola.ba/radovi/prepoznavanje-darovitosti-i-unapredjenje-nacina-rada-sa-darovitom-djecom-u-vrticu/.
KOLČAKOVIĆ, Mersiha. Prepoznavanje darovitosti i unapređenje načina rada sa darovitom djecom u vrtiću. Naša škola [online]. 2021, god. LXVII, br. 95, s. 53–68. ISSN 0547-308X. Dostupno na: https://novo.nasaskola.ba/radovi/prepoznavanje-darovitosti-i-unapredjenje-nacina-rada-sa-darovitom-djecom-u-vrticu/
Kopirano ✓Adresa rada: https://novo.nasaskola.ba/radovi/prepoznavanje-darovitosti-i-unapredjenje-nacina-rada-sa-darovitom-djecom-u-vrticu/
Cijeli tekst rada nalazi se u PDF-u broja. Otvorite PDF broja · Više o broju
Povezani radovi
- Damir GazdićDamir Gazdić5 radova u periodu 2013. – 2020.Otvori stranicu autora →Br. 83 (253)2018 · str. 3–24
- Marjeta PetrovičMarjeta Petrovič1 rad u 2021. godiniOtvori stranicu autora →Br. 97 (267)2021 · str. 97–104
- Mirsad CvrkMirsad Cvrk9 radova u periodu 2009. – 2025.Otvori stranicu autora →Br. 95 (265)2021 · str. 69–74
- Melisa OmerovićMelisa Omerović1 rad u 2021. godiniOtvori stranicu autora →Br. 95 (265)2021 · str. 83–102
- Belma Jazvin SerdarevićBelma Jazvin Serdarević1 rad u 2026. godiniOtvori stranicu autora →Br. 113 (283)2026 · str. 71–86
