God. LXX ·br. 113 (283) ISSN 0547-308X · izlazi četiri puta godišnje

Rasprave i članci

Godina LXII, broj 76 (246)
str. 43–58

Svi radovi

Struktura, koncepti i vrste kurikuluma

Miljenko Zubčić

Sažetak

Odgoj i obrazovanje je cjelovit i otvoren sustav. Sustavni pristup kurikulumu odgoja i obrazovanja podrazumijeva interaktivni odnos između škole i njenog okruženja. Kurikulum ima svoju strukturu i načine s pomoću kojih se stvara, primjenjuje i mijenja. Cilj proučavanja kurikuluma je utvrditi obilježja i funkciju svake veze i odnosa s obzirom na sustav kao cjelinu. Kurikulumski sustav čine: ciljevi učenja, programski sadržaji, uvjeti učenja i poučavanja te vrednovanje ishoda poučavanja. Kurikulum nije strogo definiran, već se stvara, su-konstruira u hodu i razvija zajedničkim radom praktičara i istraživača. Različiti autori spominju različite sastavnice kurikuluma. S didaktičkog gledišta kurikulumu uvijek ostaje zajedničko: utvrditi što učenici moraju znati, odrediti sadržaje, utvrditi pedagoški standard, predvidjeti različiti tempo rada učenika, predvidjeti organizacijske i metodičke naputke, stjecanje kompetencija i postupci vrednovanja. Kurikulum ima svoju filozofiju, metodologiju, praksu i rezultat. Dva su dominantna kurikulumska koncepta: humanistički i funkcionalistički. Humanistički je kurikulum usmjeren na razvoj. Funkcionalistički je koncept orijentiran na praksu i osposobljavanje „spretnih i upotrebljivih građana“. U teoriji i praksi školskog rada izdvojile su se tri strukturne vrste kurikuluma: zatvoreni, otvoreni i mješoviti. Zatvoreni kurikulum je analogan klasičnom planu i programu. Otvoreni kurikulum ima fleksibilnu metodologiju izrade, sadržaja i načina rada. Mješoviti kurikulum je pokušaj prevladavanja krutosti zatvorenog kurikuluma i pretjerane slobode otvorenog kurikuluma. Zagovaramo kurikulum pluralnih odgojnih utjecaja, humano-kreativni kurikulum s kojim su zadovoljni učenici, nastavnici i roditelji.

Ključne riječi

Abstract

Education is a comprehensive and open system. A systematic approach to the curriculum of education involves an interactive relationship between the school and its environment. The curriculum has its own structure and ways by which is created, applieed and changed. The aim is to study the curriculum and to determine the characteristics and function of each connection and relationship with respect to the system as a whole. Curricular system consists of: learning objectives, program content, conditions of learning and teaching and evaluating outcomes of teaching. The curriculum is not strictly defined, it is created, co-constructed on the fly and developed jointly by practitioners and researchers. Different authors mention the various components of the curriculum. The didactic point of view the curriculum remains common: to determine what students need to know, to determine the content, establish pedagogical standard, predict different pace of work students, predict organizational and methodical guidance, acquisition of competencies and validation procedures. The curriculum them his philosophy, methodology, practice and result. There are two dominant curricular concepts: humanistic and functional. The humanistic curriculum is focused on developing. Functionalist concept is focused on practice and training “skilful and useful citizen”. In theory and practice of school work were distinguished three structural types of curricula: closed, open and mixed. Indoor curriculum is analogous to the classical curriculum. Open curriculum has a flexible manufacturing methodology, content and modes. Mixed curriculum is an attempt to overcome the rigidity of the closed curriculum and excessive freedom of the open curriculum. We advocate curriculum plural educational impact, human-creative curriculum.

Keywords

Kako citirati

Zubčić, M. (2016). Struktura, koncepti i vrste kurikuluma. Naša škola, LXII(76), 43–58. https://novo.nasaskola.ba/radovi/strukturakoncepti-i-vrste-kurikuluma/

Preuzmite citatBibTeXRISza Zotero, Mendeley i EndNote

Cijeli tekst rada nalazi se u PDF-u broja. Otvorite PDF broja · Više o broju

Povezani radovi

  1. Miljenko ZubčićMiljenko Zubčić2 rada u periodu 2016. – 2018.Otvori stranicu autora →
    Br. 84 (254)2018 · str. 31–54
  2. Merima ZukićMerima Zukić1 rad u 2016. godiniOtvori stranicu autora →, Nermin ĐapoNermin Đapo4 rada u periodu 2003. – 2016.Otvori stranicu autora →
    Br. 76 (246)2016 · str. 29–42
  3. Haris MemiševićHaris Memišević5 radova u periodu 2010. – 2016.Otvori stranicu autora →, Inga Ibralić-BišćevićInga Ibralić-Bišćević1 rad u 2016. godiniOtvori stranicu autora →
    Br. 76 (246)2016 · str. 87–94
  4. Semko LožićSemko Ložić6 radova u periodu 2015. – 2022.Otvori stranicu autora →
    Br. 76 (246)2016 · str. 59–76
  5. Ahmed BuljubašićAhmed Buljubašić3 rada u periodu 2016. – 2020.Otvori stranicu autora →
    Br. 76 (246)2016 · str. 77–86
UDK · BA · ISSN 0547-308XIzrada: WebFABRIKA