Dva koncepta nacije sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu
Sažetak
Danas možemo reći da u svijetu imamo dva koncepta nacije. Jedan je preovlađujući francuski koncept prema kojem je nacija zajednica građana jedne države, dok narod čini drugu kategoriju - zajednicu ljudi koji imaju zajedničku kulturu, tradiciju, svijest o zajedničkoj pripadnosti. Drugi koncept je prisutan u svim republikama bivše Jugoslavije, a zasniva se na starom germanskom modelu etnonacije, prema kojem su nacija i narod sinonimski pojmovi. Na taj način su se razvijali etnonacijski identiteti na prostoru bivše Jugoslavije i tako su bili određeni i u AVNOJ-evskoj Jugoslaviji. Nakon raspada Jugoslavije, ovaj koncept je ostao na snazi u svim njenim bivšim republikama, osim na Kosovu, gdje su Amerikanci uveli moderni koncept nacije, prema kojem su Kosovari nacija, dok narod čine Albanci, Srbi, Bošnjaci i drugi. To je jedini primjer u prostoru bivše Jugoslavije u kojem je uspostavljen građanski koncept nacije. U tom kontekstu zanimljivo je posmatrati i popis stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, gdje je na popisnom listiću bilo navedeno "etničko/nacionalno izjašnjavanje”. Ova formulacija predstavlja direktnu potvrdu germanskog koncepta etnonacije, koji je i dalje dominantan. Upravo to je pitanje koje izaziva brojna teorijska, politička i društvena razmatranja, pa i naučne skupove, jer se postavlja dilema da li se može i kako se može preći iz germanskog u francuski koncept nacije - da li je moguće da nacija bude shvaćena kao zajednica građana bez obzira na etničku pripadnost. Ova dilema je posebno značajna za Bosnu i Hercegovinu jer odražava širu raspravu o identitetu u zemlji u kojoj se politički sistem zasniva na etničkom predstavljanju, a istovremeno postoji težnja kod određenih krugova da se izgradi građanski model države. Međutim, činjenica da je popisom 2013. godine i dalje dominantno prisutno etničko/nacionalno izjašnjavanje potvrđuje da ideja prelaska na građanski koncept nacije još uvijek nije ozbiljno zaživjela u praksi.
Ključne riječi
- suverenitet
- etnička država
- građanska država
- Bosna i Hercegovina
- konsocijativna demokratija
- etnonacionalizam
Abstract
Today, it can be said that there are two prevailing concepts of nationhood in the world. One is the dominant French concept, according to which a nation is a community of citizens of a state, while the term people” refers to a separate category - a community of individuals who share a common culture, tradition, and sense of collective belonging. The other is present in all the republics of the former Yugoslavia and is based on the old Germanic model of the ethno-nation, in which nation and people are synonymous terms. In this way, ethno-national identities developed throughout the former Yugoslavia and were defined as such in AVNOJ-era Yugoslavia. After the breakup of Yugoslavia, this concept remained intact in all its former republics except Kosovo, where the Americans introduced a modern concept of nationhood. According to this model, Kosovars are the nation, while the constituent peoples include Albanians, Serbs, Bosniaks, and others. This is the only example in the post-Yugoslav space where a civic concept of the nation has been applied. In this context, it is noteworthy to examine the 2013 census in Bosnia and Herzegovina, where the census form included the field "ethnic/national affiliation.” This formulation directly confirms the Germanic concept of the ethno-nation, which remains dominant. This issue continues to spark numerous theoretical, political, and academic discussions, raising the question of whether it is possible, and in what way, to transition from the Germanic to the French model of nationhood—whether the nation can be understood as a community of citizens regardless of ethnic background. This dilemma is particularly relevant for Bosnia and Herzegovina, as it reflects a broader debate on identity in a country whose political system is based on ethnic representation, while some segments of society advocate for a civic state model. However, the fact that the 2013 census continued to emphasize ethnic/national self-identification confirms that the idea of adopting a civic concept of nationhood has not yet taken root in practice. There are numerous obstacles and political barriers preventing this shift, including resistance from representatives of the constituent peoples, constitutional constraints, and deeply entrenched ethno-national identities. Nevertheless, the debate remains open and is of great importance for the future of Bosnia and Herzegovina. Dva koncepta nacije sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu 7
Keywords
Kako citirati
Kurtćehajić, S., & Kurtćehajić, N. (2025). Dva koncepta nacije sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Naša škola, LXX(112), 5–52. https://novo.nasaskola.ba/radovi/dva-koncepta-nacije-sa-osvrtom-na-bosnu-i-hercegovinu/
Kurtćehajić, Suad i Nedžla Kurtćehajić. „Dva koncepta nacije sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu." Naša škola LXX, br. 112 (2025): 5–52. https://novo.nasaskola.ba/radovi/dva-koncepta-nacije-sa-osvrtom-na-bosnu-i-hercegovinu/.
KURTĆEHAJIĆ, Suad; KURTĆEHAJIĆ, Nedžla. Dva koncepta nacije sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Naša škola [online]. 2025, god. LXX, br. 112, s. 5–52. ISSN 0547-308X. Dostupno na: https://novo.nasaskola.ba/radovi/dva-koncepta-nacije-sa-osvrtom-na-bosnu-i-hercegovinu/
Kopirano ✓Adresa rada: https://novo.nasaskola.ba/radovi/dva-koncepta-nacije-sa-osvrtom-na-bosnu-i-hercegovinu/
Cijeli tekst rada objavljen je u štampanom izdanju. PDF ovog broja otvara se kad izađe još 3 broja. Više o broju
Povezani radovi
- Suad KurtćehajićSuad Kurtćehajić7 radova u periodu 1997. – 2025.Otvori stranicu autora →Br. 97 (267)2021 · str. 27–34
- Suad KurtćehajićSuad Kurtćehajić7 radova u periodu 1997. – 2025.Otvori stranicu autora →Br. 99 (269)2022 · str. 63–70
- Suad KurtćehajićSuad Kurtćehajić7 radova u periodu 1997. – 2025.Otvori stranicu autora →Br. 98 (268)2022 · str. 23–32
- Omer IbrahimagićOmer Ibrahimagić3 rada u periodu 1997. – 1998.Otvori stranicu autora →, Suad KurtćehajićSuad Kurtćehajić7 radova u periodu 1997. – 2025.Otvori stranicu autora →Br. 3 (173)1998
- Omer IbrahimagićOmer Ibrahimagić3 rada u periodu 1997. – 1998.Otvori stranicu autora →, Suad KurtćehajićSuad Kurtćehajić7 radova u periodu 1997. – 2025.Otvori stranicu autora →Br. 4 (174)1998
