God. LXX ·br. 113 (283) ISSN 0547-308X · izlazi četiri puta godišnje

Rad

Godina LXVIII, broj 99 (269)
str. 63–70

Svi radovi

Kratka državno-pravna historija Bosne i Hercegovine (Treći dio) – Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom

Brief State-LegaI History of Bosnia and Herzegovina (part three) Bosnia and Herzegovina under Austro-Hungary Resume: After Bosnia had been under Ottoman rule for more than four hundred years, at the Berlin Congress which lasted from June 13 to July 13, 1878, Article 25 of the Berlin Treaty was adopted on July 4 and Bosnia RASPRAVE I ČLANCI 64 Suad Kurtćehajić and Herzegovina's provinces were handed over to Austro-Hungarian ruling. For the first time, the name Herzegovina was added to Bosnia, which was strengthened by the adoption of the Law on ruling on Bosnia and Herzegovina in 1880. The existence of Bosnia and Herzegovina within Austro-Hungary had two periods. The first lasted from 1978 to 1908 and during that period Austro-Hungary ruled over Bosnia and Herzegovina on the basis of mandates given by the great powers at the Berlin Congress. The second period began in early October 1908 when Austro-Hungary violated International Law and the provisions of the Berlin Congress, annexed Bosnia and Herzegovina and thus made it an integral part of its empire. Key words: Bosnia and Herzegovina, Austro-Hungary, Berlin Congress, Berlin Treaty, ruling, annexation Članom XXV Berlinskog ugovora koji je donesen na Berlinskom kongresu održanom od 13. juna do 13. jula 1878. godine pod presjedavanjem njemačkog kancelara Bizmarka okončana je 415-godišnja osmanska vladavina nad Bosnom, iako je sultan sve do aneksije ostao formalno suveren nad Bosnom. Tom skupu prisustvovalo je šest evropskih sila: Austro-Ugarska, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija i Rusija te Osmanska carevina. Već od samog početka Berlinskog kongresa na kojem su glavnu riječ vodile Velika Britanija i Austo-Ugarska bilo je jasno da će biti izvršena revizija Sanstefanskog ugovora od 3.marta 1878. godine u korist Austro- Ugarske. Nakon govora predstavnika Austro-Ugarske grofa Andrašija kojim je zahtijevao okupacioni mandat u Bosni i Hercegovini kako bi se očuvao evropski mir, engleski predstavnik markiz Solzberi je formalno predložio da se Austro-Ugarskoj dodijeli okupacioni mandat nad Bosnom i Hercegovinom. Tome se nije suprostavila nijedna od prisutnih država sudionica, pa čak ni Osmansko Carstvo tako da je taj član XXV Berlinskog ugovora usvojen već 04. jula 1878. godine. U članu XXV Berlinskog ugovora stoji: "Austro-Ugarska će zaposjesti pokrajine Bosnu i Hercegovinu i upravljati njima. Kako Austrougarska vlada ne želi da prima na sebe upravu novopazarskog sandžaka, koji se prostire između Srbije i Crne Gore u pravcu na jugoistok, do iza Mitrovice (Kosovske), to će u njemu i dalje ostati Turska uprava. Pa ipak, da bi se s jedne strane osiguralo novo političko stanje, a s druge strane sloboda i sigurnost saobraćajnih puteva, Austro-Ugarska zadržava za sebe pravo da na cijelom ovom prostoru starog bosanskog vilajeta drži svoje garnizone i da u svojoj vlasti ima njegove vojničke i trgovačke puteve". "Austrijska i turska vlada zadržavaju da se sporazumiju o pojedinostima o ovoj stvari".3 Ovim članom Bosna je data privremeno na upravu Austro-Ugarskoj. Dakle, Austro-Ugarska odredbama Berlinskog ugovora nije dobila mandat 3 Ibrahimagić, Omer, Politički sistem Bosne i Hercegovine i, Sarajevo 2008, str.50 i 51. NAŠA ŠKOLA LXVIII 269 (99)/2022.

Suad Kurtćehajić

Sažetak

Nakon što je Bosna bila nešto više od četiri stotine godina pod vlašću Osmanske države na Berlinskom kongresu koji je trajao od 13. juna do 13. jula 1878. godine, 04. jula usvaja se član 25. Berlinskog ugovora kojim se provincije Bosna i Hercegovina predaju na upravu Austro-Ugarskoj. Prvi put se Bosni dodaje naziv i Hercegovina što je učvršćeno donošenjem Zakona o upravljanju Bosnom i Hercegovinom od 1880. godine. Egzistiranje Bosne i Hercegovine u okviru Austro-Ugarske ima dva perioda. Prvi traje od 1878. godine do 1908. godine i u tom periodu Austro-Ugarska je upravljala Bosnom i Hercegovinom na osnovu mandata koji su joj dale velike sile na Berlinskom kongresu. Drugi period započinje početkom oktobra 1908. godine kada je Austro-Ugarska protivno međunarodnom pravu i odredbama Berlinskog kongresa anektirala Bosnu i Hercegovinu i time je učinila sastavnim dijelom svoje carevine.

Ključne riječi

Kako citirati

Kurtćehajić, S. (2022). Kratka državno-pravna historija Bosne i Hercegovine (Treći dio) – Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom. Naša škola, LXVIII(99), 63–70. https://novo.nasaskola.ba/radovi/kratka-drzavno-pravna-historija-bosne-i-hercegovine-treci-dio-bosna-i-hercegovina-pod-austro-ugarskom/

Preuzmite citatBibTeXRISza Zotero, Mendeley i EndNote

Cijeli tekst rada nalazi se u PDF-u broja. Otvorite PDF broja · Više o broju

Povezani radovi

  1. Suad KurtćehajićSuad Kurtćehajić7 radova u periodu 1997. – 2025.Otvori stranicu autora →
    Br. 97 (267)2021 · str. 27–34
  2. Suad KurtćehajićSuad Kurtćehajić7 radova u periodu 1997. – 2025.Otvori stranicu autora →, Nedžla KurtćehajićNedžla Kurtćehajić2 rada u periodu 2024. – 2025.Otvori stranicu autora →
    Br. 112 (282)2025 · str. 5–52
  3. Suad KurtćehajićSuad Kurtćehajić7 radova u periodu 1997. – 2025.Otvori stranicu autora →
    Br. 98 (268)2022 · str. 23–32
  4. Omer IbrahimagićOmer Ibrahimagić3 rada u periodu 1997. – 1998.Otvori stranicu autora →, Suad KurtćehajićSuad Kurtćehajić7 radova u periodu 1997. – 2025.Otvori stranicu autora →
  5. Omer IbrahimagićOmer Ibrahimagić3 rada u periodu 1997. – 1998.Otvori stranicu autora →, Suad KurtćehajićSuad Kurtćehajić7 radova u periodu 1997. – 2025.Otvori stranicu autora →
UDK · BA · ISSN 0547-308XIzrada: WebFABRIKA